ljudi bez doma https://blog.dnevnik.hr/ljudibezdoma

ponedjeljak, 21.01.2008.

Letak za osobe bez doma i prihoda u Gradu Zagrebu

1. Gdje prespavati?

Adrese prenoćišta:

Heinzlova 78a
Gradsko prenoćište
Kapacitet: 84 mjesta

Crveni križ
Ulica Grgura Ninskog bb
Kapacitet: 72 mjesta


2. Gdje se prehraniti?



Pučka kuhinja Grada Zagreba
Branimirova i Cerska ulica
Broj obroka po danu: 4000

Za prehranu u pučkoj kuhinji nužna je uputnica Centra za socijalnu skrb. Za ostale kuhinje nisu potrebne uputnice centara za socijalnu skrb.


Crkva sv. Ante Padovanskog,
Sv. Duh 33,
Broj obroka po danu: 1600

Samostan misionarki ljubavi
Jukićeva 24
Broj obroka po danu: 150

Samostan milosrdnica sv. Vinka
Gundulićeva 2
Broj obroka po danu: 100

Franjevački samostan
Kaptol 9
Broj obroka po danu: 200


3. Gdje otići na wc i okupati se?


Heinzlova 78a
Gradsko prenoćište

U prenoćištu je omogućeno pranje osobnog rublja, kao i tuširanje i kupanje tri puta na tjedan. Dostupna su 4 tuša koja naizmjenice koriste žene i muškarci - korisnici prenoćišta.



Samostan misionarki ljubavi
Jukićeva 24

U samostanu je dozvoljeno presvlačenje, kupanje i briga beskućnika o higijeni, kao i mogućnost korištenja toaleta.

Dom za smještaj psihički bolesnih odraslih osoba
Šestinski dol

Ustanova je opremljena kupaonicama i toaletima gdje se stalni korisnici prenoćišta i pridošlice mogu okupati, koristiti toalete te oprati svoju odjeću.

Crveni križ
Ulica Grgura Ninskog bb



Napomena: Korištenje kupaonica i toaleta u prenoćištima dozvoljeno je samo korisnicima tih prenoćišta. U prenoćištima u Zagrebu pravo na smještaj i osobnu higijenu imaju samo građani Grada Zagreba, koje je Centar za socijalnu skrb smjestio u jedno od postojećih.


4. Pravo na zdravstvenu pomoć - kuda ići?



Sedamdeset posto beskućnika, prema istraživanju, ima zdravstvenu zaštitu. U Zagrebu pravo na zdravstvenu zaštitu imaju pravo samo građani Grada Zagreba koji su prijavljeni Centru za socijalnu skrb, što znači da su prijavljeni u jednom od prenoćišta grada Zagreba. Oni imaju riješenu dokumentaciju za što se pobrine socijalni radnik pri njhovom primitku u prenoćište te oni nemaju nikakvih problema sa korištenjem zdravstvenih usluga. No stanje je drukčije ukoliko se radi o beskućnicima koji nisu građani grada Zagreba te samim time nemaju pravo na prenoćište i zdravstvenu zaštitu. No njihovo se postojanje ne može zanemariti. Postoji velik broj beskućnika koji zdravstvenu pomoć mogu dobiti tek kada im se zdravstveno stanje pogorša i do bolnice, odnosno zdravstvene pomoći do koje mogu doći samo ukoliko po njih dođe Hitna pomoć. Tada nastaju problemi, a hrvatski Ured za socijalnu skrb još nema rješenje tog problema.

Centar za socijalnu skrb Zagreb
Eugena Kumičića 5
01/4550-849
01/4550-813

Ured Centar
Haulikova 6/II
01/4577-211

Ured Črnomerec
Ilica 259
01/3777-150

Ured Maksimir
Maksimirska 51
01/2332-792

Ured Medveščak
Trg Burze 2
01/4810-481

Ured Novi Zagreb
Av. Dubrovnik 12
01/6585-555

5. Pravo na neku socijalnu pomoć, gdje potražiti posao?

Gotovo šest posto, odnosno 250.000 stanovnika Hrvatske prima neki oblik socijalne pomoći. Polovica njih stalni su korisnici tih prava i u pravilu nemaju drugih prihoda. Socijalnu pomoć primaju podjednako muškarci i žene, a trećina korisnika to pravo, zbog neimaštine i u pravilu zbog nezaposlenosti stječe za razdoblje od pet do deset godina. Samo petina korisnika socijalnu pomoć prima do godinu dana. To je socijalna slika Hrvatske koju su djelatnici Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi nedavno predstavili Europskoj uniji.

Stalna socijalna pomoć nije vezana uz realnu liniju siromaštva i iznosi 400 kuna. Tek nedavno najavljene su izmjene zakona prema kojima bi se stalna pomoć vezivala uz proračunsku osnovicu. Tako bi usporedno s rastom osnovice rastao i iznos socijalne pomoći.

21.01.2008. u 18:00 • 0 Komentara • Print • # • ^

U lipnju 2007. godine - Okrugli stol o ljudima bez doma i prihoda

U razgovoru s voditeljima zagrebačkih prenoćišta može se steći općeniti dojam da je problem zagrebačkih beskućnika iz godine u godinu sve veći, jer ih naprosto ima sve više i više, ali se također može primijetiti kako je državna i lokalna skrb o ovoj najugroženijoj populaciji danas bolja nego ikad.

Beskućnici su socijalno najisključenija skupina, no većina njih u Hrvatskoj ipak je uključena u sustav socijalne skrbi, rečeno je na današnjem okruglom stolu o pravima beskućnika, koji je organizirao Vladin ured za ljudska prava.

U Hrvatskoj je, prema podacima iz 2005. godine, bilo pet skloništa u kojima su boravile 154 osobe, rekao je predstojnik Ureda Luka Mađerić.

Istraživanje koje je 2002. godine na uzorku od 400 beskućnika proveo Gradski ured za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje, s ciljem snimanja stanja na području Zagreba, pokazalo je da 87 posto beskućnika čine muškarci, a prosječna dob beskućnika je 57 posto.

Iznesen je i zanimljiv podatak, prema kojem je njih 23 posto bilo u radnom odnosu preko 14 godina. Polovica ispitanika boravila je u organiziranom smještaju za beskućnike, a više od 90 posto ih se hranilo u pučkim kuhinjama.

Sedamdeset posto beskućnika, prema istraživanju, ima zdravstvenu zaštitu.

Pomoćnica pročelnika za socijalnu zaštitu Gradskog ureda za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje Marinka Bakula Anđelić rekla je da iako ti podaci nisu najnoviji, to je prvi put da je napravljena jedinstvena baza beskućnika u Zagrebu.

Zagreb za smještaj beskućnika ima jedno prenoćište koje je kapaciteta 84 ležaja, no oni se smještaju i u prenoćište Crvenog križa i Caritasa, rekla je pomoćnica pročelnika za socijalnu zaštitu Gradskog ureda za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje Romana Galić dodajući kako se za njih obroci pripremaju u dvije pučke kuhinje.

Predstojnik Studijskog centra Socijalnog rada Pravnog fakulteta Gojko Bežovan beskućnicima je nazvao sve one osobe koje ne mogu ostvariti pristojno stanovanje koje odgovara standardima suvremenog stanovanja.

Razvijene europske zemlje ne dopuštaju stanovanje u podrumima, a u Hrvatskoj u podrumima stanuje od osam do deset tisuća ljudi. Svi oni, kao i zaštićeni najmoprimci koji stanuju u stanu u privatnom vlasništvu, a prije su bili nositelji stanarskog prava, te podstanari, ubrajaju se u kategoriju beskućnika, rekao je Bežovan.

Na skupu su iznesena i međunarodna iskustva, među kojima i iskustvo Velike Britanije, koja je za beskućnike organizirala model tzv. socijalnog poduzetništva, u sklopu kojeg beskućnici rade poslove kao što su čišćenje cipela, prodaja novina i slično.

21.01.2008. u 17:47 • 0 Komentara • Print • # • ^

Socijalna politika

Socijalna politika može se definirati kao organizirana akcija države i društva usmjerena na podizanje općeg socijalnog blagostanja, a posebno na poboljšanju položaja i integracije onih pojedinaca i grupa u društvu koji su uslijed različitih okolnosti dospjeli u nepovoljan socijalni i ekonomski položaj.

21.01.2008. u 09:21 • 0 Komentara • Print • # • ^

četvrtak, 17.01.2008.

Letak za osobe bez doma i prihoda

1. grupa (gdje prespavati)
2. grupa (gdje se prehraniti)
3. grupa (gdje otići na wc i okupati se)
4. grupa (imam li pravo na zdravstvenu pomoć - kuda ići)
5. grupa (imam li pravo na neku socijalnu pomoć, gdje da tražim posao)

17.01.2008. u 21:34 • 0 Komentara • Print • # • ^

<< Arhiva >>

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.